top of page
Onko blog: Blog2
Writer's picturedavorkust

Sve moći vitamina D: od autoimunih do malignih bolesti

Autor: Sandra Krstev Barać, mag.nutr.



Često nazivan sunčanim vitaminom, vitamin D je vitamin topiv u mastima čiji popis uloga u organizmu svakim danima sve dulji. Najpoznatije zadaće da u suradnji s kalcijem održava zdravlje kostiju i zubi te podržava rad imuniteta su tek malen dio širokog dijapazona djelovanja moćnog vitamina D.  Tako su receptori za ovaj vitamin prisutni u gotovo svim tkivima u organizmu, zbog čega vitamin D (za kojeg prije možemo reći da je hormon nego nutrijent), ima dalekosežno biološko djelovanje.


Zanimljivost vitamina D je da je oskudno prisutan u hrani; sadrži ga tek masna riba, žutanjak jajeta, neke gljive i obogaćeni mliječni proizvodi. Vitamin D se može sintetizirati u koži i to iz kolesterola i uz pomoć sunčevih zraka, no ova je sinteza ograničenog dosega zbog općenito nedovoljne izloženosti suncu, upotrebe sredstva za zaštitu od sunca, zagađenja, ali i procesa starenja.


Procjenjuje se da čak polovica stanovništva na našem području ima nedostatak vitamina D, a situacija je slična diljem Europe.  Zbog toga je deficit vitamina D jedan od značajnijih javnozdravstvenih problema današnjice, a posljedice po zdravlje su mnogobrojne.

Osim povećanog rizika od  osteoporoze, fraktura, slabosti i boli u mišićima te infekcija gornjeg respiratornog sustava, danas znamo da nas deficit vitamina D dovodi u rizik od brojnih kroničnih bolesti današnjice od kojih su autoimune bolesti, rak debelog crijeva i dojke te kardiovaskularne bolesti, depresija i neurodegenerativna oboljenja tek dio priče. Stoga, sa sigurnošću možemo reći da održavanjem adekvatnog statusa vitamina D činimo puno za svoje zdravlje.


Autoimune bolesti i deficit vitamina D idu ruku pod ruku


Autoimune bolesti bilježe porast proteklih desetljeća, a čini se da, uz genetsku komponentu, jednadžbi autoimunosti značajno pridonosi i deficit vitamina D.  Brojne studije, su, naime, dovele u vezu loš status vitamina D i razvoj i progresiju reumatoidnog artritisa, upalnih bolesti crijeva, sistemskog eritemskog lupusa, Hashimotove bolesti te posebice multiple skleroze. Stoga ne čudi kako se postizanje adekvatne razine vitamina D navodi kao jedan od kotačića prevencije razvoja autoimunih bolesti.


Pitanje koje se logično postavlja glasi možemo li dodatnim unosom vitamina D putem pripravaka ostvariti pozitivan učinak kada bolest već nastupi? Iako su mišljenja na ovu temu podijeljena, sve više studija govori u prilog tome da je oportuno integrirati i vitamin D u protokol terapije autoimunih bolesti, posebice kod oboljelih koji uzimaju kortikosteroide. No, i dalje nije posve definirano koje su optimalne doze i razina vitamina D u serumu u ovom slučaju, zbog čega je najbolji put pristupiti svakom slučaju individualno savjetovanjem sa stručnjakom.


Vitamin D može smanjiti rizik od raka debelog crijeva


Među brojnim „moćima“ vitamina D posebno valja izdvojiti njegovu ulogu u prevenciji i terapiji malignih bolesti. Brojne studije, naime, otkrivaju poveznicu između viših koncentracija vitamina D u krvi i smanjenog rizika od nekih vrsta raka, posebice kolorektalnog karcinoma i raka dojke.  Antikarcinogeni  učinak vitamina D pripisuje se njegovoj sposobnosti da inhibira proliferaciju (umnažanje) tumorskih stanica te potiče staničnu diferencijaciju, ali i djeluje protuupalno.


Status vitamina D je općenito važna stavka kod onkoloških bolesnika.  Osim što su oboljeli u povećanom riziku od razvoja deficita ovog vitamina, pokazalo se kako pacijenti s višom razinom cirkulirajućeg vitamina D u krvi  (> 75 nnmol/L) imaju značajno manji rizik od smrtnosti, i to ponovno u slučaju kolorektalnog karcinoma i raka dojke. Ovakvi optimistični rezultati podržavaju koncept ciljanje intervencije vitaminom D.  


Stoga se smatra kako je uz izlaganje sunčevoj svjetlosti, uzimanje vitamina D u obliku dodataka prehrani strategija koja može donijeti korist oboljelima. Ipak i tu valja biti oprezan i ne posegnuti za pripravcima na svoju ruku, budući da pretjeran unos vitamina D može dovesti do povišene razine kalcija u  plazmi te rezultirati toksičnošću. Kako bi se izvukle maksimalne blagodati savjet je odrediti razinu vitamina D u serumu i individualno, uz pomoć stručne osobe,  prilagoditi dozu pripravka.


Vitaminom D protiv depresije


Jeste li ikad primijetili koliko se dobro osjećate jednostavno „lješkareći“ na suncu? Ili kako vas u najhladnijim mjesecima kada niste izloženi suncu zna uhvatiti „zimski blues“? Čini se da razlog dobrom raspoloženju ljeti i lošijem zimi leži, barem djelomično, u razini vitamina D. Deficit vitamina D, naime,  čini vas podložnijima depresivnim epizodama.


Zanimljivo je i  promotriti učinak suplementacije vitaminom D kao potporne terapije kod depresije. Iako su rezultati studija na ovu temu konfliktni, postoje indikacije kako uspostavljanje poželjne razine vitamina D kod osoba s depresivnim poremećajem koje u startu imaju deficit, može biti učinkovit potporni terapeutski pristup u liječenju depresije.


I za kraj: praktične smjernice za poboljšanje razine vitamina D


Daleko smo odmakli od teze kako je vitamin D bitan samo za snažne kosti; danas znamo kako ovaj svestrani vitamin ima važnu ulogu u prevenciji i terapiji brojnih kroničnih bolesti, od autoimunih i malignih oboljenja do bolesti srca i krvožilja, neurodegenerativnih bolesti pa čak i atopijskog dermatitisa, celijakije, gastrointestinalnih bolesti itd.  Čini se da svakim danom otkrivamo nova područja primjene vitamina D.

Kako bi iskoristili puni potencijal vitamina D važno je:

  1. Odrediti vlastitu razinu vitamina D u serumu: poželjna koncentracija vitamina D u krvi iznosi između 75 i 125 nmol/L.

  2. Iskoristiti moć sunca u sintezi vitamina D i svakodnevno izložiti na 15-20 minuta lice i ruke sunčevoj svjetlosti i to bez zaštite od sunca raznim sredstvima

  3. Povećati unos masne ribe i  drugih prehrambenih izvora vitamina D

  4. Po potrebi posegnuti za dodacima prehrani, no ne činite to naslijepo. Vitamin D je topiv u mastima što znači da je moguća intoksikacija kod pretjerane suplementacije, osobito ako unos nije uravnotežen s drugim mikronutrijentima poput kalcija, vitamina K, ali i vitamina A, E  i magnezija.

  5. Utvrdi li se kod vas suboptimalna razina vitamina D najmudriji put je savjetovanje sa stručnjakom koji će odrediti optimalnu dozu i vrijeme trajanja terapije vitaminom D.


1,274 views0 comments

Comments

Rated 0 out of 5 stars.
No ratings yet

Add a rating
bottom of page