Rak je obrana organizma od toksina?

Često imamo priliku svjedočiti da se ovakve lažne teze iznose na društvenim mrežama, gdje velik dio sadržaja ne podliježe nikakvim provjerama istinitosti. Što o ovoj temi kažu stručnjaci? Pogledajte u novom članku Agence France-Presse (AFP), višejezične, multikulturalne novinske agencije čija je misija pružanje točnog, balansiranog i nepristranog kontinuiranog izvještavanja gdje god i kad god se u svijetu dogode vijesti. Za članak je govorio i naš onkolog dr. Davor Kust.

Članak prenosimo u cijelosti, a originalni možete naći na linku.

Rak je bolest koja godišnje ubije gotovo 10 milijuna ljudi, no dostupni tretmani mogu značajno povećati šanse za preživljavanje. Unatoč tome, internetom se proširio video u kojem samoprozvani mentalist tvrdi da rak nije bolest, već mehanizam preživljavanja koji štiti organizam od toksina, te da većina ljudi ne umire od kancera, već od njegova liječenja. Ovo je netočno. Brojni znanstveni dokazi pokazuju, a stručnjaci su za AFP rekli, da rak nije mehanizam preživljavanja i da može biti smrtonosna bolest, dodajući da većina pacijenata ima koristi od njegova liječenja.

"Rak nije bolest. To je mehanizam preživljavanja", tvrdi muškarac u videu s hrvatskim titlovima objavljenom na Instagramu 1. ožujka 2025. Muškarac dalje tvrdi da je tumor mjesto u tijelu koje pohranjuje sve toksine koje organizam unosi prehranom, načinom života i stresom, te zaključuje da "zapravo većina ljudi ne umire od raka, umiru od liječenja raka".

Instagram video privukao je veliku pozornost, prikupivši više od 9.000 oznaka sviđanja u tri tjedna od objave, uz brojne komentare podrške influenceru. "Sve je u pravu, kemoterapije samo ubijaju ljude", napisao je jedan komentator. "Bravo, točno tako", kazao je drugi. "Gore je liječenje nego bilo šta", dodao je treći.

Međutim, ove tvrdnje su netočne. Obilje znanstvenih dokaza pokazuje da je rak smrtonosna bolest, a službeni podaci pokazuju da je drugi vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. Stručnjaci su za AFP rekli da nije riječ o obrambenom mehanizmu te da velika većina pacijenata ima koristi od liječenja raka.

Snimka zaslona netočne objave na Instagramu, preuzeta 19. ožujka 2025.

Koristeći obrnuto pretraživanje snimki AFP je utvrdio da isječak koji se dijeli dolazi iz epizode američkog podcasta Digital Social Hour Seana Kellyja, emitirane u siječnju 2024. Prema opisu epizode, muškarac u videu je "mentalist Joshua Earp", koji "duboko uranja u sjecište drevne mudrosti i modernog marketinga".

Earp se predstavlja kao "međunarodna slavna osoba, mađioničar i mentalist", a također i kao "svjetski poznati poduzetnik, investitor, glazbenik, stručnjak za optimizaciju tražilica i glumac". Nema dokaza da ima bilo kakvo obrazovanje iz medicine ili biologije.

Rak nije "obrambeni mehanizam"

Rak je skupina bolesti koje mogu započeti gotovo u bilo kojem organu ili tkivu tijela kada abnormalne stanice počnu nekontrolirano rasti te je drugi vodeći uzrok smrti na globalnoj razini, s procijenjenih 9,6 milijuna smrtnih slučajeva u 2018. godini.

To je drugi vodeći uzrok smrti i u Hrvatskoj, gdje je 2023. godine od raka umrlo 13.419 ljudi, što je činilo 26,17% svih smrtnih slučajeva te godine. Smrtnost od raka druga je najviša u Europskoj uniji, prema izvješću OECD-a i Europske komisije o raku za 2025. godinu. Iako izvješće procjenjuje da je zdravstvena pokrivenost adekvatna za potrebe zemlje, u njemu se ističe kako se Hrvati nalaze u donjoj trećini EU u pet od devet glavnih čimbenika rizika za rak – pušenje, pretilost, niska tjelesna aktivnost, profesionalna izloženost i onečišćenje zraka.

"Rak definitivno nije obrambeni mehanizam tijela", rekao je onkolog Davor Kust, voditelj klinike Anova i osnivač onkološke mreže onkologija.net u Hrvatskoj, u telefonskom razgovoru za AFP 19. ožujka 2025. "Jer onda se postavlja pitanje zašto bi pacijent umro?" Kust je za AFP izjavio da se karcinomi ne formiraju oko "toksina", iako čimbenici iz okoliša mogu povećati rizik od razvoja raka. "Nema načina da mi živimo zdravo – bez toksina, kako bi rekli – i da smo sigurni od obolijevanja. Rak se može pojaviti kod svakoga, bez obzira na to koliko zdravo živi."

"Rak je cijena koju višestanični organizmi plaćaju za svoju višestaničnost", rekla je stručnjakinja za biomedicinu s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vanda Juranić Lisnić, u e-mailu za AFP 25. ožujka. "Kao i u društvu, stanice našeg tijela moraju surađivati s drugima i ponekad se žrtvovati za više dobro. Rak je populacija stanica koje više ne surađuju za dobro cijelog organizma, nego se nekontrolirano dijele čak i kada za to nema potrebe, čak i kada to dovodi do njihove smrti (bilo zato što je tumor toliko narastao da je opskrba kisikom/hranom ugrožena, bilo zato što je tumor ubio domaćina)." "Tvrdnje da tumori uzimaju toksine iz tijela potpuno su promašene", naglasila je Juranić Lisnić. "Naše tjelo ima nekolicinu organa koji se bave upravo uklanjanjem toksina iz tijela, svakako im ne treba tumor za to."

U kasnijem dijelu videa, Earp također netočno tvrdi da liječnici prvo što naprave jest biopsija – uzimanje malog uzorka tumorskog tkiva za pregled pod mikroskopom – što, prema njegovu mišljenju, pacijentima s rakom nije potrebno. "Bez obzira je li vaš tumor 'kancerogen' ili ne, vaš put liječenja je isti", tvrdi Earp. Tumor je brzo rastuća skupina stanica, no nisu svi tumori isti – neki nisu opasni po život. Ovisno o vrsti tumora, pacijenti se mogu liječiti kirurški, kemoterapijom ili zračenjem. Benigni tumori ne zahtijevaju uvijek liječenje. Onkolozi o potrebi biopsije odlučuju od slučaja do slučaja, ovisno o težini bolesti.

Liječenje poboljšava izglede za preživljavanje

"Ima puno pacijenata koji se ne liječe i ne prolaze dobro", rekao je Kust za AFP. "Sve što mi radimo je temeljem nekakvih znanstvenih činjenica." Prema njegovim riječima, ljudi bi trebali prihvatiti liječenje raka "jer znamo da su tada rezultati bolji". "Nitko se ne izliječi spontano, ja to nisam vidio. Ako bolest nije izlječiva, onda ti pacijenti [koji se liječe] žive dulje i bolje."

Kust je također istaknuo da kemoterapija, snažan lijek koji se koristi za uništavanje stanica raka, ima lošu reputaciju zbog neugodnih nuspojava (mučnina, bol, gubitak kose i druge), ali da je to zato što kemoterapiju uglavnom primaju pacijenti s težim oblicima bolesti. Napomenuo je da manji broj pacijenata može razviti ozbiljne nuspojave od terapije, koje mogu dovesti do smrti, no da se to ne događa često. "Ako uzmemo veliki broj pacijenata, onda najveći broj pacijenata ima koristi od te terapije."

Kust je dodao da je, iako sama kemoterapija u posljednjem desetljeću nije značajno napredovala, zabilježen velik napredak u potpornim lijekovima – koji se daju uz osnovnu terapiju kako bi se ublažile nuspojave, poput boli ili mučnine. "Nuspojave su puno manje, a pacijenti imaju puno bolju kvalitetu života", rekao je Kust.

U razgovoru za AFP u prosincu 2024. Kust je rekao da je liječenje raka, uključujući kemoterapiju, utemeljeno na ozbiljnim znanstvenim istraživanjima. "Sve onkološke terapije prošle su dosta stroge i uniformirane kliničke studije, koje daju dosta objektivne i realne podatke, kojima se može vjerovati", rekao je Kust.

"Liječenje raka jest teško jer se borite protiv vlastitih stanica pa je teško pronaći terapiju koja će ciljati isključivo na tumorske, ali ne i na druge, zdrave stanice", rekla je Juranić Lisnić za AFP. "Međutim tvrdnja da većina ljudi umire od liječenja raka je neutemeljena i vrlo lako provjerljiva." "Sama sam prošla liječenje Hodgkinovog limfoma i to prije više od 15 godina", rekla je Juranić Lisnić, govoreći o vrsti raka koja zahvaća bijele krvne stanice. "Pred svega par desetljeća od ovih se limfoma umiralo, a danas su među vrlo dobro izlječivim tumorima."

Brojni znanstveni dokazi pokazuju da liječenje značajno povećava stope preživljavanja. Primjerice, studija iz 2022. koja se bavila rakom glave i vrata pokazala je da su neliječeni pacijenti imali srednje vrijeme preživljavanja od 12 mjeseci, dok je za liječene pacijente ono iznosilo 100 mjeseci. Studija iz 2021. o raku endometrija otkrila je da pacijentice starije od 40 godina imaju znatno veću stopu preživljavanja nakon kirurškog zahvata, u usporedbi s onima koje su odbile liječenje. Druga studija iz 2021. o metastatskom raku dojke također je pokazala da su neliječene pacijentice imale srednje ukupno vrijeme preživljavanja od 2,5 mjeseca, u usporedbi s 36,4 mjeseca kod liječenih pacijentica.

Dugoročno gledano, poboljšanja u ranom otkrivanju i liječenju raka dovela su do pada smrtnosti od ove bolesti za 33% u SAD-u od 1991. godine. Slično tome, u Ujedinjenom Kraljevstvu je 2018. godine udio osoba koje su preživjele najmanje 10 godina nakon dijagnoze premašio 50%, u usporedbi s otprilike 24% početkom 1970-ih. Izvješće Švedskog instituta za zdravstvenu ekonomiju (IHE) iz 2025. također je pokazalo značajna poboljšanja u stopama preživljavanja raka između 2000. i 2010. godine u zemljama EU-a za koje su bili dostupni podaci iz nacionalnih registara za rak.